Kako je Erdogan izdao i slagao Bosnu i Hercegovinu

Posjeta turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana Srbiji pokazala je još jednom koliko da je sa ekonomske tačke gledišta BiH na samom dnu, piše Buka.com.

Nakon dva dana, koliko je Erdogan proveo u Srbiji postalo je jasno da Turcima tzv. prijateljska zemlja Bosna i Hercegovina nije ni u mislima potencijalni privredni partner.

Iako je dobar dio posjete turskog predsjednika Srbiji bio posvećen ceremoniji početka izgradnje auto-puta Beograd- Sarajevo, kao i održavanjem trilateralnog samita Srbije, Turske i Bosne i Hercegovine, glavni utisak je da turski kapital ne vidi svoju budućnost u našoj zemlji.

Učesnici Trilateralnog samita Aleksandar vučić, predsjednik Srbije, članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić su poručili kako je ovo samo početak velikih projekata, projekata mira koji će donijeti nove investicije i poboljšati život građana sa obje strane Drine.

Ipak, utisak je da i pored činjenice da su svi najavlili velike projekte od koje će mnogi imati koristi, i pored toga da je Erdogan doveo sa sobom 200 privrednika ili da je naglašeno da se otvorila mogućnost za saradnju u mnogim oblastima, BiH je nekako ostala zapostavljena i nedovoljno spremna da uđe u borbu za investicije iz Turske.

A za to postoji dobar razlog!

Zanimljivo je da se u prvih šest mjeseci ove godine priliv stranih investicija u BiH povećao za 53,6 posto, u odnosu na prethodnu godinu, ali Republike Turske nema čak ni u prvih deset ulagača.

Optimistične najave funkcionera BiH i Turske prije tri godine da će dvije zemlje do 2020. godine dostići obim vanjskotrgovinske razmjene od milijardu dolara, danas se čine nemogućim snom. U prošloj godini obim vanjskotrgovinske razmjene BiH i Turske iznosio je 1,2 milijarde KM, slično je bilo i 2017. godine, a ove godine izvoz je zabilježio značajan pad.

Ekonomisti tvrde da je klima za investiranje u BiH mnogo gora od zemalja u region, što je jasno svim potencijalnim investitorima, a Turska nije izuzetak, bez obzira na prijateljske odnose između političkih elita ove dvije države.

Predrag Duduković, iz banjalučkog Udruženja ekonomista SWOT kaže da je osjetno da BiH ima mnoge problem koji tjeraju investitore i zbog čega ne treba da čudi što čak i turski investitori se prije odlučuju za Srbiju ili neku od zemalja regiona, umjesto BiH.

“Prije svega, možda Turska jeste prijatelj BiH, ali je prijatelj samo jednog dijela. To bi trebali posmatrati iz tog ugla. Samim tim te investicije i nisu u tolikoj mjeri prisutne kao što bi mogle biti. Sa druge strane, mi možemo govoriti o određenim prijateljskim odnosima država, ali se uvijek ekonomski aspekt i globalni trendovi stavljaju u prvi plan u odnosu na prijateljstvo. Treća stvar je da je BiH koncipirana tako kako jeste i zbog toga je vrlo teško bilo šta dogovoriti u ovoj zemlji. Pod tim se podrazumijeva i zajednički nastup sa potencijalnim investitorom koji ide sa nekog državnog nivoa. Možda bi se lakše to radilo sa nivoa entiteta. Vi vidite da sa nivoa BiH je sve teško, pa skoro i nemoguće i onda zemlje izbjegavaju bilo kakav kontakt, jer niko u BiH im ne može garantovati da će ono što je dogovoreno biti i ispoštovano. Pored toga, Srbija ima puno veće tržište od BiH. Ima i puno bolju geopolitičku situaciju nego što to ima BiH. U zadnje vrijeme ima sve više interesa i drugih zemalja za investiranje u Srbiju, pa samim tim i Turske“, rekao je Duduković za BUKU.

Ekonomista Almir Čavalić navodi da BiH ima najmanje neto investicija u regionu, a sa druge strane imamo Srbiju koja ima, ako ne najviše, onda je vodeća u regionu.

To znači da, iako dijele granicu, ova dva susjeda se daleko razlikuju, kaže on.

„Shodno tome, Turska iako nastoji gajiti prijateljske geopolitičke odnose sa političkim elitama u BiH, ipak slijedi te prirodne i normalne ekonomske tokove koji vode ka Srbiji. Ako analiziramo odnos Srbije i BiH, iako je nezahvalno govoriti o obe zemlje u smislu ekonomskih rizika, politička nestabilnost, pravna nestabilnost i opšta nestabilnost su glavna prevaga. Po tim osnovama BiH mnogo gore stoji. Ne smijemo zanemariti i činejnicu da Srbija može da ponudi jeftiniju radnu snagu od BiH, što je za strane investitore odmah privlačnije. To je i veća granica sa EU, odnosno sa brojem zemalja koje okružuju Srbiju i u Srbiji je dosta razvijenije i bolje povezano infrastrukturno domaće tržište.”

On navodi da je jedan od najvećih problema za strane direktne investicije u BiH taj što imamo malo, siromašno i nepovezano tržište.

„Procjena je da imamo ipod 3,5 miliona stanovnika koji su relativno siromašni, a uz to nemamo ni putnu infrastrukturu koja će povećati i ubrzati protok roba između gradova. Srbija je i to bolje riješila. Tako da postoji niz prirodnih ekonomskih pretpostavki koje vuku ne samo turske, već i ostale investicije u Srbiju, a ne u BiH. I bez obzira na političke odnose Turske sa bh. elitama, Turci slijede ovaj pomenuti obrazac za investiranje. I ono što je interesantno, čak i politički dilovi koji su do sad pravljeni, možemo vidjeti da su oni zanemarivi i da ne donose na kraju neku dobit. Jer, to su pojedinačni izleti, a mi gledamo u konačnici koliko je jedan zemlja investirala u drugu i koliki je stepen vanjsko-trgovinske razmjene. A ako posmatramo BiH ona se više okreće ka zapadu, dok je Turska u drugom planu“, rekao je Čavalić za BUKU.