POGLEDAJTE SKANDALOZNE I ZABRINJAVAJUĆE IZJAVE VUČIĆA: Čović i Ivanić spremni pokloniti Srbiji potencijale BiH i milijarde KM

Strategija Evropske komisije bila je, tvrdili su svi akteri u svojim uvodnim obraćanjima, u fokusu današnjeg trilateralnog sastanka članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa predsjednicom Republike Hrvatske i predsjednikom Republike Srbije. Koplja su se, sudeći prema razvoju situacije na konferenciji za medije, ipak lomila oko drugih pitanja.

Rješavanje otvorenih pitanja razgraničenja jeste integralni dio obaveza koje zemlje Zapadnog Balkana moraju riješiti na svom evropskom putu, a jedno granično pitanje, koje ne spada u kategoriju “otvorenih”, ipak je bilo u fokusu današnjeg sastanka, ili barem onog dijela u kojem su se akteri obraćali javnosti.

Radi se o ranije utvrđenoj granici između BiH i Republike Srbije, odnosno o zahtjevu iz Srbije da BiH ustupi dio teritorija na tri granične tačke u zamjenu za istu površinu na drugoj strani granice. S obzirom da se radi o kompleksnom pitanju koje se ne može riješiti na sastancima ovakvog karaktera, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjaškog naroda Bakir Izetbegović predložio je aktiviranje rada nadležnih ekspertskih komisija.

– Srbija ima zahtjeve da se naprave izmjene kod dviju hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta i tamo gdje prolazi pruga kod Rudog. Kod hidrocentrala mislim da nema šanse da se govori o promjeni granice, da se prave te devijacije, ali se mora iznaći način da hidrocentrale funkcioniraju. BiH već 30 ili 40 godina ne dobija ništa od potopljenog zemljišta, od korištenja resursa koji pokreću te turbine. Ima tvrdnji da smo te hidrocentrale radili zajedno, Srbija tvrdi da to nije tačno, da je ona isključivo bila investitor. To su sve stvari koje ne presjecaju predsjednici, niti se one mogu na ovakvim sastancima riješiti. Ako to ne možemo riješiti sami, preostaje arbitraža i ja mislim da BiH ne bježi i od toga, ali mislim da se može naći rješenje da svi budemo zadovoljni – kazao je Izetbegović.

Dugovanja Srbije

Upravo u dugu Republike Srbije prema BiH na osnovu neplaćanja naknada za korištenje hidropotencijala naše zemlje za potrebe rada tih hidrocentrala, te u budućem korištenju potencijala dijela rijeke Drine koji pripada BiH, leži motiv zahtjeva Srbije za što skorijim rješavanjem tog pitanja. Za razliku od Izetbegovića, Dragan Čović i Mladen Ivanić su spremni Srbiji prepustiti prirodni resurs BiH i “otpisati” nekoliko milijardi KM duga Srbije prema našoj zemlji. Potvrdio je to upravo srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

– Mi smo imali susret u Sarajevu prije pet mjeseci. Razgovarali smo o nečemu, ali ne apsolutno formalno. Na osnovu tih razgovora mi smo pripremili jedan prijedlog, predstavili smo ga bh. strani. Mislim da pojedini predstavnici u BiH, ili dvojica od trojice članova Predsjedništva BiH su bili skloni da taj prijedlog prihvate. Ja ne mislim da su to tako krupni problemi. To je 373 kilometra granice i ja stvarno mislim da to možemo da riješimo i da to možemo da riješimo mnogo brže – poručio je Vučić.

Vučić je dodao i kako je Srbija “velikodušno prihvatila” da granica ide sredinom toka rijeke Drine, što je utvrđeno i Badinterovom komisijom i što je granica u okviru koje su obje države međunarodno priznate, te da je “jedino što traže” pravo službenosti na 99 godina. U prijevodu, jedino što Srbija traži je besplatno korištenje hidropotencijala BiH, a to su Čović i Ivanić, na štetu građana ove zemlje, spremni pokloniti komšijama.

– Vjerujem da ćemo taj dogovor da postignemo – istrajan je Vučić.

Otvoreno granično pitanje koje BiH zaista ima sa komšijama jeste ono sa Republikom Hrvatskom, a radi se o granici na moru i pravu BiH na pristup otvorenom moru. Iako je i ovo pitanje u prošlosti izazivalo tenzije u kontekstu gradnje Pelješkog mosta, čini se da su dvije strane u ovom slučaju mnogo bliže kompromisu.

– Meni je drago da je predsjednica Grabar-Kitarović ponovila da Hrvatska stoji iza onoga što jesu prava BiH po pitanju pristupa otvorenom moru – izjavio je Izetbegović.

Izborni zakon

Mnogo dalji od kompromisa su akteri današnjeg sastanka, barem oni iz BiH, kada su u pitanje izmjene izbornog zakonodavstva u našoj zemlji. O tom se pitanju, tvrde, nije detaljno razgovaralo, iako je evidentno da se i Izborni zakon našao na stolu današnje trilaterale.

– Ja nisam htio da se upuštam u analizu tog pitanja jer ga smatram unutarnjim pitanjem i ne bih rekao da nam naši prijatelji iz Beograda i Zagreba tu mogu nešto pomoći – konstatirao je Izetbegović.

Da se nije detaljno govorilo o tome, kazao je i Dragan Čović, uz upozorenje da bi izostanak rješenja o tom pitanju rezultirao destabilizacijom prilika. Hrvatska se, tvrdi Grabar-Kitarović, ne bi miješala u unutarnja pitanja, ali bi rado izrazila svoj stav usklađen sa potrebama HDZ-a BiH pa čak i lobirala da se te potrebe i ispune.

– Hrvatska kao potpisnica Vašingtonskog sporazuma obavezna je posebno pratiti procese u BiH. Smatramo da donošenje Izbornog zakona u skladu sa odlukama Ustavnog suda i međunarodnih tijela jesu nužne kako bi se osigurala dejtonska načela. Na čelnicima BiH je preuzeti odgovornost za osiguranje bolje budućnosti. Ja ističem načelo konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri naroda i ostalih te smatram da je to pravac u kojem bi čelnici BiH trebali pristupiti izmjeni izbornog zakonodavstva. U konačnici je najgora opcija da međunarodna zajednica nameće rješenja. Najbolji put je put ka EU, gdje će se jednog dana nužno mijenjati i Ustav BIH i da se ide ka konsocijacijskom modelu koji je ravnoteža kolektivnih i individualnih prava – izjavila je hrvatska predsjednica.

Izvor: Faktor